Zakonski osnov: Zakon o privatnom obezbeđenju (Sl. Glasnik broj 104/2013, 42/2015 i 87/2018) ; PRAVILNIK o načinu vršenja poslova tehničke zaštite i korišćenja tehničkih sredstava "Službeni glasnik RS", broj 91 od 24. decembra 2019.; Uredba o bližim kriterijumima za određivanje obavezno obezbeđenih objekata i načina vršenja poslova njihove zaštite ("Sl. glasnik RS", br. 98/2016).
Referentni standard: SRPS A.L2.003 Bezbednost i otpornost društva – Procena rizika
U skladu sa članom 34. Zakona o privatnom obezbeđenju – plan fizičkog obezbeđenja; plan ili projektovanje sistema tehničke zaštite vrši se na osnovu procene rizika u zaštiti lica, imovine i poslovanja, kao i članu 3 Uredbe o bližim kriterijumima za određivanje obavezno obezbeđenih objekata i načinu vršenja poslova njihove zaštite kaže se da se zaštita vrši primenom mera fizičke, tehničke i fizičko-tehničke zaštite na osnovu akta o proceni rizika u zaštiti lica, imovine i poslovanja.
Izradom dokumenta Akt o proceni rizika u zaštiti lica, imovine i poslovanja, a za koja su u obavezi pravna lica, ne svodi se samo na ispunjavanje Zakonsko pravnih normativa, već dobijaju pravu sliku svog preduzeća o bezbednosnim procenama i time izbegavaju nepotrebne troškove u domenu fizičko tehničke zaštite.
Osnovni instrumenti za izradu akta o proceni rizika u zaštiti lica, imovine i poslovanja je nacionalni standard SRPS A.L2:003 koji omogućava globalan pristup bezbednosti organizacije, jer njegova metodologija podrazumeva analizu i ocenu svih aspekata korporativne bezbednosti, od opasnosti vezanih za sistem upravljanja bezbednošću i zdravljem na radu, preko protivpožarne zaštite do opasnosti vezanih za unutrašnju normativnu regulativu i protivpravno delovanje unutar i/ili van preduzeća. Stručna primena metodologije ovog standarda omogućava organizaciji da stekne objektivnu sliku o stanju sopstvene bezbednosti. Rezultat njene primene je konkretan prikaz svih potencijalnih opasnosti, klasifikovanih i numerički izraženih, uz predlog jasnih i konkretnih mera za njihovo smanjivanje ili eliminisanje.
Izmenama i dopunama Zakona o privatnom obezbeđenju 87/2018 član 12 propisuje:
Pravna lica su u obavezi da Akt o proceni rizika u zaštiti lica, imovine i poslovanja ažuriraju periodično, a najmanje jednom u tri godine.
Za ne posedovanje i ne ažuriranje Akta o proceni rizika predviđene su novčane kazne.
Pravna lica koja koriste usluge bilo koje zaštite (fizička ili tehnička), su u obavezi da izrade Akt o proceni rizika u zaštiti lica imovine i poslovanja (osim mikro pravnih lica i preduzetnika), kao i pravna lica koja spadaju u obavezno obezbeđene objekte u skladu sa Uredbom o obavezno obezbeđenim objektima - te Korisnik i Davalac usluga ne mogu da potpišu ugovor kojim se ugovara manji nivo usluga obezbeđenja od mera koje su propisane Aktom o proceni rizika kada je procena obavezna u skladu sa zakonom.
Procena rizika u zaštiti lica, imovine i poslovanja u najširem smislu podrazumeva, pored analize stanja bezbednosti organizacije, proveru funkcionalnosti i efikasnosti svih elemenata koji čine sistem zaštite. U tako složenom procesu neophodno je angažovanje iskusnog konsultanta koji bi pored standardne metodologije primenio i simulaciju negativnih scenarija u cilju provere efikasnosti sistema zaštite i utvrđivanja tačaka ranjivosti sistema gde se trebaju obaviti unapređenja i promene.
Procena rizika u zaštiti lica, imovine i poslovanja ima zadatak da prepozna svako ugrožavanje ljudi, imovine i procesa poslovanja. Cilj procene rizika je prevencija neželjenog događaja kroz upravljanje rizicima. Sam dokument (Akt o proceni rizika u zaštiti lica, imovine i poslovanja) sadrži i niz mera čija primena umanjuje ili u potpunosti neutrališe rizike. Ovaj Akt nudi rešenja kojima se u svakom smislu, a najviše u ekonomskom, povećava nivo poslovanja preduzeća, smanjivanjem mogućnosti za potencijalne materijalne i ljudske gubitke, i podiže ugled firme.
Kvalitetna procena rizika koja garantuje visoke rezultate u izgradnji sistema bezbednosti je izuzetno važna. Samim tim, izbor procenitelja je ključan kako bi od samog početka bezbednosne potrebe bile adekvatno sagledane. Steel Security DN021 procenu rizika u zaštiti lica, imovine i poslovanja tretira kao prioritetnu konsultantsku aktivnost i temeljno pristupa identifikaciji svih opasnosti i specifičnosti sistema bez prepisivanja rešenja koja su već korišćena za neke prethodne klijente. Izuzetno nam je važno da svakom klijentu posvetimo maksimalnu pažnju, i uradimo kvalitetnu procenu rizika u skladu sa poštovanjem svih mera sistema bezbednosti.
Važna pitanja na koja kompanija dobija odgovor o proceni rizika su:
• Koji su osnovni bezbednosni izazovi, rizici i pretnje po kompaniju? Da li su svi rizici bili identifikovani i kako su se oni do sada tretirali?
• Kakva je priroda konkretnih rizika i kako se oni manifestuju u organizaciji?
• Koliko su česta ostvarenja rizika i pretnji i da li je organizacija svesna poslovnih konsekvenci koje oni nose sa sobom?
• Ko su nosioci rizika i pretnji? Ko podržava i pospešuje njihovo ostvarenje, a ko ima preventivnu ulogu?
• Kakve su političke, makroekonomske, kadrovske, organizacione, tehničko-tehnološke i finansijske predispozicije da se kompanija suprotstavi ili eliminiše rizik?
• Kakvi su gubici po sistem ukoliko dođe do ostvarenja pretnje i koliko će trajati oporavak?
• Kolika ulaganja su neophodna za umanjenje stepena verovatnoće nastanka štetnog događaja?
• Šta su dalji koraci u izgradnji funkcionalnog sistema bezbednosti kompanije? Šta je projektni zadatak i koji kadrovski i tehnički resursi su neophodni u procesu izgradnje sistema zaštite lica, imovine i poslovanja?
Odgovorima na ova pitanja formira se kompletna slika bezbednosne situacije jednog sistema, ukazuje se na sve rizike koji se gradiraju po skali verovatnoće, učestalosti i veličini potencijalne štete i daju se konkretna rešenja. Definiše se bezbednosna politika kompanije, propisuju bezbednosne mere, definišu procedure i radna uputstva i izrađuju dalji planovi zaštite.
Akt procene rizika u zaštiti lica, imovine i poslovanja po standardu SRPS A.L2.003 (Bezbednost i otpornost društva – Procena rizika) obrađuje više grupa rizika u organizaciji:
• procenu rizika opštih poslovnih aktivnosti;
• procenu rizika po bezbednost i zdravlje na radu;
• procenu pravnih rizika;
• procenu rizika od protivpravnog delovanja;
• procenu rizika od požara;
• procenu rizika od elementarnih nepogoda i drugih nesreća;
• procenu rizika od eksplozija;
• procenu rizika od neusaglašenosti sa standardima;
• procenu rizika po životnu sredinu;
• procenu rizika u upravljanju ljudskim resursima;
• procenu rizika u oblasti informaciono-komunikaciono-telekomunikacionih (IKT) sistema.
Uredba o obavezno obezbeđenim objektima (“Službeni glasnik RS”, br. 98/2016), Zakon o privatnom obezbeđenju (Sl. Glasnik broj 104/2013, 42/2015 i 87/2018) i Pravilnik o načinu vršenja poslova tehničke zaštite i korišćenja tehničkih sredstava ("Službeni glasnik RS", broj 91 od 24. decembra 2019.) bliže definišu obaveze privrednih društava shodno zakonu o privatnom obezbeđenju i uvode obavezu izrade akta o proceni rizika u zaštiti lica imovini i poslovanju pre postavljanja sistema fizičke i tehničke zaštite.
Potrebne su Vam dodatne usluge naše agencije - kontaktirajte nas
Steel Security DN021 organizuje stručnu obuku za izradu dokumenata procene rizika od katastrofa i planova zaštite i spasavanja.
Svim našim klijentima pružamo uslugu fizičko-tehničkog obezbeđenja sa naoružanim ili nenaoružanim izvršiocima. Svi zaposleni su licencirani od strane MUP-a Republike Srbije, u skladu sa Zakonom o privatnom obezbeđenju.